"Rimski ugovori" potpisani su u Rimu 25. ožujka 1957. Ovi ugovori se smatraju temeljnim aktima Europske zajednice. Prvim ugovorom se osnivanju Europske ekonomske zajednice (EEZ) dok se drugim osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (EZAE ili Euratom).

KOJI JE CILJ OVOG UGOVORA?

• Njime je osnovana Europska ekonomska zajednica (EEZ), koja je okupila šest zemalja (Belgiju, Francusku, Italiju, Luksemburg, Nizozemsku i Njemačku) kako bi surađivale na postizanju integracije i gospodarskog rasta trgovinom.

• Njime je stvoreno zajedničko tržište utemeljeno na slobodnom kretanju:

  • • robe;

    • ljudi;

    • usluga;

    • kapitala.

• Potpisan je usporedno s drugim ugovorom kojim je osnovana Europska zajednica za atomsku energiju (Euratom).

• Ugovor iz Rima izmijenjen i je i dopunjen nekoliko puta, a danas se naziva Ugovorom o funkcioniranju Europske unije.

KLJUČNE TOČKE

Ciljevi

• Cilj EEZ-a i zajedničkog tržišta bio je:

  • • promijeniti uvjete trgovanja i proizvodnje na državnom području njegovih šest članica; i

    • služiti kao korak naprijed prema bliskijem političkom ujedinjenju Europe.

Posebni ciljevi

Potpisnice su se usuglasile:

• postaviti temelje „sve tješnje povezane unije” među narodima Europe;

• osigurati gospodarski i socijalni napredak svojih zemalja zajedničkim djelovanjem na uklanjanju trgovinskih i ostalih zapreka među sobom;

• poboljšati uvjete života i rada svojih građana;

• osigurati uravnoteženu trgovinu i pošteno tržišno natjecanje;

• smanjiti gospodarske i socijalne razlike među pojedinim regijama EEZ-a;

• postupno ukinuti ograničenja u međunarodnoj trgovini zajedničkom trgovinskom politikom;

• pridržavati se načela povelje UN-a;

• ujediniti svoje resurse kako bi očuvale i ojačale mir i slobodu te pozivati ostale narode Europe koji dijele taj ideal da im se pridruže u tim nastojanjima.

Zajedničko tržište

Ugovorom se:

• uspostavlja zajedničko tržište na kojemu su zemlje potpisnice suglasne postupno usklađivati svoje gospodarske politike;

• stvara jedinstveno gospodarsko područje slobodnog tržišnog natjecanja među društvima. Njime se uspostavlja osnova za ujednačavanje uvjeta koji se odnose na trgovanje proizvodima i uslugama, osim onih koji su već obuhvaćeni drugim ugovorima (Europska zajednica za ugljen i čelik (EZUČ) i Euratom);

• općenito zabranjuje ograničavajuće ugovore i državne subvencije koje mogu utjecati na trgovinu među šest zemalja;

• uključuje prekomorske zemlje i teritorije šest članica u ovim aranžmanima i u carinsku uniju kako bi se promicao njihov gospodarski i socijalni napredak.

Carinska unija

• Ugovorom su ukinute kvote (tj. gornje granice za uvoz) i carinske pristojbe među njegovih šest potpisnica.

• Njime je uspostavljena zajednička carinska tarifa za uvoze izvan EEZ-a, kojom se zamjenjuju prethodne tarife različitih država.

• Carinsku uniju pratila je zajednička trgovinska politika. Ta politika, kojom se upravlja na razini EEZ-a, a ne više na nacionalnoj razini, razlikuje carinsku uniju od običnog udruženja slobodne prodaje.

Zajedničke politike

• Ugovorom su određene politike od početka utvrđene kao zajedničke politike među zemljama članicama, uključujući:

  • • zajedničku poljoprivrednu politiku (članci 38.–47.)

    • zajedničku trgovinsku politiku (članci 110.–116.)

    • prometnu politiku (članci 74.–84.).

• Dopuštao je stvaranje drugih zajedničkih politika pojavi li se potreba za njima. EEZ je nakon 1972. uspostavio zajedničko djelovanje u područjima politike zaštite okoliša, regionalne, socijalne i industrijske politike.

• Te politike pratile su osnivanje:

  • • Europskog socijalnog fonda, kako bi se poboljšale mogućnosti zapošljavanja za radnike i kako bi se povisio njihov životni standard;

    • Europske investicijske banke (EIB), kako bi se olakšalo gospodarsko širenje EEZ-a stvaranjem investicijskog financiranja.

Institucije

• Ugovorom su osnovane institucije i mehanizmi odlučivanja koji su omogućili izražavanje i nacionalnih interesa i zajedničke vizije.

• Glavne institucije bile su:

  • • Vijeće ministara;

    • Komisija;

    • Parlamentarna skupština (kasnije će postati Europski parlament);

    • Sud Europske unije.

• Prve tri institucije u procesu odlučivanja savjetuje Gospodarski i socijalni odbor.

1945-59 - Mir u Europi i početak suradnje

Kako je poslijeratna suradnja u Europi dovela do nastanka Europske zajednice za ugljen i čelik, potpisivanja Ugovorâ iz Rima i stvaranja Europskog parlamenta.

1960-69 - Lude šezdesete – razdoblje gospodarskog rasta

Kako se Europska unija razvijala 1960-ih, daljnja gospodarska integracija u Europi i početak međunarodne suradnje.

1970-79 - Zajednica koja raste – pridružuju se prve nove članice: Danska, Irska i Ujedinjena Kraljevina

Kako se Europska unija razvijala 70-ih godina, ulazak novih država članica, europski izbori i regionalna politika za poticanje rasta u siromašnijim područjima.

1980-89 - Mijenja se lice Europe – pad komunizma

Kako se Europska unija razvijala 1980-ih godina, pristupanje novih država članica, program Erasmus i početak jedinstvenog tržišta.

1990-99 - Europa bez granica

Kako se Europska unija razvijala 1990-ih, dodatno proširenje, pokretanje jedinstvenog tržišta, putovanja bez granica i uvođenje eura.

2000-09 - Daljnje proširenje

Kako se Europska unija razvijala od 2000. do 2009., s 12 novih država članica, eurom koji postaje zakonsko sredstvo plaćanja i potpisivanjem Ugovora iz Lisabona.

2010-19 - A challenging decade

Kako se Europska unija razvijala od 2010. do 2019., njezin odgovor na financijsku krizu, ulazak Hrvatske u EU i odluka Ujedinjene Kraljevine da izađe iz EU-a.

Od 2020 do danas - COVID-19 i put prema oporavku

Kako se Europska unija razvijala od 2020., odgovor na pandemiju bolesti COVID-19, put prema gospodarskom oporavku i borba protiv klimatskih promjena.

👉 Što je EU?

👉Koje ovlasti ima EU?

👉Europski izbori

👉Što je EU jedinstveno tržište

👉20 godina Schengen-a

👉Europska Centralna Banka

👉Sud Pravde

👉Proces donošenja odluka u EU

Ciljevi

Europska unija unutar svojih granica želi ostvariti sljedeće ciljeve:

👉 promicati mir, svoje vrijednosti i dobrobit svojih građana

👉nuditi slobodu, sigurnost i pravdu bez unutarnjih granica, s odgovarajućim mjerama na vanjskim granicama radi reguliranja azila i imigracije te sprečavanja i suzbijanja kriminala

👉 uspostaviti unutarnje tržište

👉 ostvariti održivi razvoj koji se temelji na uravnoteženom gospodarskom rastu i stabilnosti cijena te visoko konkurentnom tržišnom gospodarstvu s punom zaposlenosti i društvenim napretkom

👉 zaštititi i poboljšati kvalitetu okoliša

👉promicati znanstveni i tehnološki napredak

👉 boriti se protiv socijalne isključenosti i diskriminacije

👉 promicati socijalnu pravdu i zaštitu, ravnopravnost žena i muškaraca te zaštitu prava djeteta

👉 pojačati ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju te solidarnost među državama članicama

👉poštovati bogatu kulturnu i jezičnu raznolikost

👉 uspostaviti ekonomsku i monetarnu uniju čija je valuta euro.

EU u ostatku svijeta želi ostvariti sljedeće ciljeve:

👉 podržavati i promicati svoje vrijednosti i interese

👉 doprinositi miru i sigurnosti te održivom razvoju Zemlje

👉doprinositi solidarnosti i uzajamnom poštovanju među narodima, slobodnoj i poštenoj trgovini, iskorjenjivanju siromaštva i zaštiti ljudskih prava

👉 strogo poštovati međunarodno pravo.

Ciljevi EU-a utvrđeni su u članku 3. Ugovora iz Lisabona.

Vrijednosti

Europska unija temelji se na vrijednostima opisanima u nastavku.

👉Ljudsko dostojanstvo

Ljudsko dostojanstvo je nepovredivo. Ono je u srži temeljnih prava te ga moramo poštovati i zaštititi.

👉Sloboda

Sloboda kretanja pruža građanima pravo na slobodno kretanje i boravak unutar Unije. Individualne slobode kao što su poštovanje privatnog života te slobode mišljenja, vjeroispovijesti, okupljanja, izražavanja i informiranja zaštićene su Poveljom EU-a o temeljnim pravima.

👉Demokracija

Funkcioniranje EU-a temelji se na predstavničkoj demokraciji. Biti europski građanin podrazumijeva i uživanje političkih prava. Svaki odrasli građanin EU-a ima pravo kandidirati se i glasati na izborima za Europski parlament. Građani EU-a imaju pravo kandidirati se i glasati u svojoj zemlji boravišta ili u matičnoj zemlji.

👉Jednakost

Jednakost se odnosi na jednaka prava svih građana pred zakonom. Načelo ravnopravnosti žena i muškaraca temelj je svih europskih politika i europske integracije. Ono se primjenjuje u svim područjima. Načelo jednake plaće za jednaki rad postalo je dijelom Ugovora iz Rima 1957.

👉Vladavina prava

EU se temelji na vladavini prava. Sve što EU čini temelji se na ugovorima o kojima su dobrovoljno i demokratski odlučile sve države članice. Pravo i pravda temelje se na neovisnom pravosuđu. Države članice dale su konačnu nadležnost Sudu Europske unije, čije presude moraju poštovati svi.

👉Ljudska prava

Ljudska prava zaštićena su Poveljom EU-a o temeljnim pravima. Ona uključuju pravo na slobodu od diskriminacije na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije, pravo na zaštitu osobnih podataka i pravo na pristup pravosuđu.

Vrijednosti EU-a utvrđene su u članku 2. Ugovora iz Lisabona i Povelji EU-a o temeljnim pravima

Poredani kronološki od najnovijeg prema najstarijem, glavni ugovori su:

👉Treaty of Lisbon

👉Treaty of Nice

👉Treaty of Amsterdam

👉Treaty of Maastricht

👉Single European Act

👉Brussels Treaty

👉Treaties of Rome: EEC

👉Treaties of Rome: EURATOM

👉European Coal and Steel Community

Predsjednica Komisije utvrdila je šest političkih prioriteta za aktualni petogodišnji mandat Komisije.

Ti se prioriteti temelje na strateškom programu Vijeća i raspravama s klubovima zastupnika u Europskom parlamentu.

Šest prioriteta:

1 - A European Green Deal

Europski zeleni plan

Preobrazba EU-a u moderno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo, uz očuvanje prirodnog okoliša Europe, borbu protiv klimatskih promjena i postizanje ugljično neutralne i resursno učinkovite Europe do 2050.

2 - A Europe fit for the digital age

Europa spremna za digitalno doba

Prihvaćanje digitalne transformacije ulaganjem u poduzeća, istraživanje i inovacije, reformiranjem pravila o zaštiti podataka, opremanjem ljudi vještinama potrebnima za novu generaciju tehnologija i osmišljavanjem propisa u korak s tim razvojem.

3 - An economy that works for people

Gospodarstvo u interesu građana

Jačanje gospodarstva EU-a uz osiguravanje radnih mjesta i smanjenje nejednakosti, podupiranje poduzeća, produbljivanje ekonomske i monetarne unije te dovršetak bankovne unije i unije tržišta kapitala.

4 - A stronger Europe in the world

Snažnija Europa u svijetu

Jačanje položaja EU-a na svjetskoj sceni unapređenjem njegove uloge kao predvodnika snažne, slobodne i pravedne trgovine, multilateralizma i globalnog poretka utemeljenog na pravilima. Jačanje odnosa sa susjednim zemljama i partnerima te jačanje sposobnosti EU-a za upravljanje krizama na temelju civilnih i vojnih kapaciteta.

5 - Promoting our European way of life

Promicanje europskog načina života

Poštovanje temeljnih prava i vladavine prava kao temelja ravnopravnosti, tolerancije i socijalne pravednosti. Uklanjanje sigurnosnih rizika, zaštita i osnaživanje potrošača te razvoj sustava za zakonite i sigurne migracije uz istodobno učinkovito upravljanje vanjskim granicama EU-a, modernizaciju EU-ova sustava azila i blisku suradnju s partnerskim zemljama.

6 - A new push for European democracy

Nov poticaj europskoj demokraciji

Jačanje europskih demokratskih procesa produbljivanjem odnosa s Europskim parlamentom i nacionalnim parlamentima, zaštita demokracije EU-a od vanjskih utjecaja, osiguravanje transparentnosti i integriteta cijelog zakonodavnog procesa te proširenje suradnje s Europljanima na oblikovanju budućnosti EU-a.

Popis u nastavku daje pregled mogućnosti financiranja u okviru višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021.–2027.

i instrumenta NextGenerationEU, po naslovu, klasteru i programu ili fondu (većina programa koji se provode u okviru podijeljenog upravljanja nazivaju se „fondovima”).

Naslov 7., koji obuhvaća uglavnom administrativne rashode svih institucija EU-a, ne uključuje programe financiranja.

Erasmus+ je EU-ov program kojim se podupiru obrazovanje, osposobljavanje, mladi i sport u Europi.

Proračun programa iznosi oko 26,2 milijarde eura. To je gotovo dvostruko više nego što je bilo dodijeljeno za prethodni program (2014. – 2020.).

Program za razdoblje 2021. – 2027. izrazito je usmjeren na socijalnu uključenost, zelenu i digitalnu tranziciju te promicanje sudjelovanja mladih u demokratskom životu.

Podupire prioritete i aktivnosti u okviru europskog prostora obrazovanja, Akcijskog plana za digitalno obrazovanje i Programa vještina za Europu.

Program također:

🤝 podupire europski stup socijalnih prava European Pillar of Social Rights

🧒🏻 služi za provedbu strategije EU-a za mlade za razdoblje 2019. – 2027. EU Youth Strategy 2019-2027

🏃‍♂️ razvija europsku dimenziju u sportu. European dimension in sport

Erasmus+ nudi mogućnosti za mobilnost i suradnju za:

👉 visoko obrazovanje

👉 strukovno obrazovanje i osposobljavanje

👉 školsko obrazovanje (uključujući rani i predškolski odgoj i obrazovanje)

👉 obrazovanje odraslih

👉 mlade

👉 i sport.

Detaljne informacije o tim mogućnostima, uključujući kriterije prihvatljivosti, dostupne su u Vodiču kroz program Erasmus+.

KAKO SUDJELOVATI:

Erasmus+ je vrlo širok program koji obuhvaća raznolik raspon aktivnosti. Način na koji možete sudjelovati u velikoj mjeri ovisi o dva čimbenika:

• ako se prijavljujete sami ili u ime organizacije

• u kojoj zemlji imate sjedište vi ili vaša organizacija

Pojedinačni podnositelji zahtjeva:

Ako želite sami sudjelovati, vjerojatno ćete se morati prijaviti putem organizacije kao što je vaše sveučilište, centar za obuku, tvrtka i tako dalje. Provjerite prijavljuju li se za potporu projekta ili istražite aplikaciju Erasmus+ za savjet i inspiraciju.

Za većinu radnji vaša organizacija mora se nalaziti u zemlji programa. Programske zemlje su zemlje članice EU-a i uži popis drugih zemalja pridruženih Programu. Druge aktivnosti također su otvorene za grupe drugih zemalja koje nisu pridružene Programu.

Korisni linkovi:

👉 Check the Opportunities for individuals!

👉 Download the ERASMUS+ App!

Organizacije prijavitelji:

Ako ste organizacija koja se želi prijaviti za bespovratna sredstva za projekte ili poziv za podnošenje prijedloga, prvo se morate registrirati. Zatim biste također trebali provjeriti popis programskih i partnerskih zemalja, budući da će vaše sjedište utjecati na to za što se možete prijaviti.

Korisni linkovi:

👉 Start your Registration process!

👉 Check the Opportunities for the organisations & the Eligible Countries!

Ako želite krenuti u ovu novu avanturu, prave smjernice možete dobiti na

ERASMUS+ Programme Guidelines 2022