Pristup Logičke matrice je analitički proces i set alata koji pružaju potporu planiranju i upravljanju projektima. Pruža niz međusobno povezanih koncepata koji se koriste kao dio interaktivnog procesa za strukturiranje i analizu projektne ili programske ideje.

Treba razlikovati između Pristupa Logičke Matrice, koji je analitički proces (uključuje analizu dionika, analizu problema, određivanje ciljeva i odabir strategije) i Logičke Matrice koja, premda zahtijeva daljnju analizu ciljeva, načina na koji će se oni postići i mogućih rizika, daje i dokumentirani proizvod analitičkog postupka. Jednostavnije rečeno – Logička matrica je najpreglednija “osobna iskaznica” projekta.

Svi pojedinci, skupine ljudi, institucije ili tvrtke koje mogu imati značajan interes za uspjeh ili neuspjeh projekta (bilo kao oni koji provode projekt, facilitatori, korisnici ili oni koji mu se protive) definiraju se kao „dionici“

Glavna pitanja koja se postavljaju analizom dionika su:

„Čije probleme ili prilike analiziramo? i

„Tko će od predloženog projekta imati koristi ili će biti u gubitku, te na koji način?“

Cilj analize je kroz osigurati povećanje koristi projekta za ciljne skupine i krajnje korisnike, te smanjiti potencijalne negativne utjecaje (uključujući i sukob dionika).

Terminologija:

• 1. Dionici: Pojedinci i institucije koje mogu - neposredno ili posredno, pozitivno ili negativno - utjecati ili biti pod utjecajem projekta ili programa.

  2. Korisnici: su oni koji imaju koristi na bilo koji način od provedbe projekta. Nužno je razlikovati:

• (a) Ciljna skupina: grupa korisnika na koje će projekt neposredno pozitivno utjecati na razini ostvarenje cilja projekta. Može uključivati djelatnike partnerske institucije (npr. provedbom edukacija ojačani su njihovi kapaciteti za provedbu projekta);

• (b) Krajnji korisnici: Oni koji imaju koristi od projekta dugoročno na razini zajednice ili sektora, npr. „djeca“ zbog povećanih proračunskih izdvajanja za zdravstvenu skrb i obrazovanje ili „potrošači“ zbog poboljšanja u poljoprivrednoj proizvodnji i efikasnijem marketingu.

3. Projektni partneri: Oni koji provode projekt (koji su ujedno i dionici, a mogu biti „ciljna skupina“).

Analiza problema identificira negativne aspekte postojećeg stanja i utvrđuje odnose „uzroka i posljedica“ između identificiranih problema.

Ova analiza uključuje 3 glavne razine

1️⃣ Definiranje obuhvata i predmeta analize;

2️⃣ Identifikaciju glavnih problema s kojima se susreću ciljne skupine i korisnici (Koji je problem ili problemi? Čiji je to problem/problemi?); te

3️⃣ Vizualizaciju problema u obliku dijagrama – PROBLEMSKOG STABLA. Proces analize pomoću problemskog stabla se sastoji od promišljanja kroz korake pomoću kojih vizualiziramo hijerarhiju problema sa vidljivim uzročno posljedičnim odnosima. Izradu problemskog stabla poželjno je provesti u obliku participativnog događaja sa sudjelovanjem različitih dionika uz aktivnu diskusiju:

💡 zajedničko promišljanje o problemima koje dionici smatraju prioritetnima.

🗝 Između svih problema identificiranih tijekom prethodnog koraka (brainstorming-a), odabrati pojedinačni početni/glavni problem.

🔗 Istražiti probleme povezane s početnim problemom

🧶 Uspostaviti hijerarhiju uzroka i posljedica – osnovno pitanje koje postavljamo je „Što to uzrokuje“

🔀 Povezati probleme pomoću strelica uzroka i posljedica – na ovaj način se jasno pokazuju glavne veze

🌐 Pregledati dijagram i provjeriti njegovu valjanost i potpunost. Zapitati se – „postoje li važni problemi koje smo možda zaboravili?“ Ako postoje, dodati ih u problemsko stablo na odgovarajuće mjesto.

Analiza ciljeva je metodološki pristup koji se koristi za:

• Opis stanja u budućnosti nakon što se riješe identificirani problemi;

• Provjeru hijerarhije ciljeva i prezentaciju međusobnih odnosa sredstava i ciljeva u obliku dijagrama.

„Negativna stanja“ problemskog stabla pretvaraju se u rješenja, izražena kao „pozitivna postignuća“.

Kako bi se odlučili o obuhvatu projekta temeljem prethodnih analiza nužno je zapitati se slijedeće:

👉 Treba li naš projekt rješavati sve identificirane probleme i/ili ciljeve, ili samo nekoliko odabranih?

👉 Koje su prilike koje možemo iskoristiti za naš projekt (npr. iz SWOT analize)?

👉 Koja je kombinacija aktivnosti/intervencija koje će najvjerojatnije donijeti željene rezultate i promicati održivost projekta?

👉 Na koji način je najbolje osigurati uključenost dionika u projekt i jačanje kapaciteta lokalnih institucija?

👉 Koje su vjerojatne posljedice kapitalnih i ostalih projektnih ulaganja ostvarenih provedbom različitih predloženih projektnih aktivnosti, odnosno što realno možemo prihvatiti kao dodatni, naknadni trošak – tijekom i nakon završetka projekta?

👉 Koja je najekonomičnija (isplativija) opcija?

👉 Koja je najprimjerenija strategija za rješenje potreba siromašnih i ostalih identificiranih ranjivih skupina?

👉 Na koji je način najbolje izbjeći ili ublažiti potencijalne negativne utjecaje na okoliš?

Rezultati analize dionika, problema, ciljeva i strategije koriste se kao osnova za izradu logičke matrice.

Raspored aktivnosti je obrazac za analiziranje i grafičko prezentiranje projektnih aktivnosti. Pomaže u identifikaciji logičnog slijeda provedbe, očekivanog trajanja pojedine aktivnosti i međusobne povezanosti (ovisnosti) između aktivnosti, te daje mogućnost dodjeljivanja odgovornosti (uključenosti) za provedbu pojedine aktivnosti. Nakon izrade rasporeda aktivnosti može se provesti daljnja specifikacija potrebnih resursa i raspored troškova.

Kontrolna lista za pripremu Rasporeda Aktivnosti:

✅ 1. Popišite sve aktivnosti

✅ 2. Podijelite aktivnosti na jasno definirane zadatke (npr. ako nabavljamo računala, trebamo definirati specifikacije, istražiti tržište te pokrenuti proceduru nabave).

✅ 3. Utvrditi redoslijed i međusobnu povezanost

❓ redoslijed - kojim redom treba provesti međusobno povezane aktivnosti?

❓ Međusobna povezanost – da li provedba aktivnosti ovisni o početku ili završetku neke druge aktivnosti?

✅ 4. Procjena početka, trajanja i očekivanog završetka aktivnosti

✅ 5. Sažetak rasporeda glavnih aktivnosti

✅ 6. Definiranje ključnih točaka / prekretnica (Milestones)

✅ 7. Definicija potrebnih ekspertiza (stručnjaka)

✅ 8. Raspodjela zadataka unutar tima za provedbu projekta